Što je mentalno zdravlje?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001). Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije “Zdravlje predstavlja kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemoći.“

Dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija poput ljutnje, tuge i slično, budući da se svi ponekad susrećemo s raznim teškoćama i stresorima, nego nam ono omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje resurse.   

 

Pozitivno mentalno zdravlje uključuje:

  • dobar osjećaj o sebi samome, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanje
  • svijest o svojim osjećajima i prihvaćanje osjećaja
  • sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama i stresom
  • bavljenje produktivnim aktivnostima, koje nam pomažu da se razvijamo i rastemo
  • sposobnost stvaranja i održavanja prijateljstava i dobrih međuljudskih odnosa

 

Teškoće mentalnog zdravlja

Pojam teškoće u području mentalnog zdravlja pokriva tri kategorije:

  • privremenu reakciju na bolan događaj, stres ili vanjski pritisak
  • dugoročno psihičko stanje koje ima značajan utjecaj na funkcioniranje pojedinca
  • simptomi zlouporabe alkohola, droge ili manjka sna

 

 

Promjene koje se mogu zamijetiti kod osobe s teškoćama u području mentalnog zdravlja

 

Promjene ponašanja – promjene od uobičajenog načina funkcioniranja kao što je povlačenje iz društvenog kontakta, promjene u navikama spavanja, nepohađanje nastave, nepridržavanje rokova, promjene u navikama hranjenja, povećano korištenje duhana, alkohola ili droga, kaotična i nepredvidiva ponašanja.

Promjene u izgledu – promjena težine, blijed, umoran ili zabrinut izgled, dojam da osoba ne brine o sebi, izgleda zapušteno, neuredno ili zanemareno.

Emocionalne promjene – promjene raspoloženja, suze ili razdražljivost, preosjetljivost, razdoblja ushićenja, osjećaji očaja i beznadnosti.

Kognitivne promjene – kontinuirano negativno razmišljanje, poteškoće s usredotočenošću, teško praćenje razgovora, neuredno razmišljanje, deluzije ili halucinacije, gubitak stvarnosti, misli o samoozljeđivanju.

 

Kod djece i mladi, isto kao i kod odraslih, prisutne su teškoće mentalnog zdravlja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 1 od 5 djece i adolescenata u svijetu ima mentalni poremećaj ili problem i od njih tek 1 od 5 dobije odgovarajuću pomoć.

Najčešće prisutni problemi mentalnog zdravlja u djece i mladih su depresija, anksioznost te zloupotreba sredstava ovisnosti.

Prvi znakovi teškoća i problema mentalnog zdravlja često se javljaju u ranijoj dobi te imaju značajan utjecaj na kvalitetu života u mlađoj i odrasloj dobi, ako ne dobiju odgovarajući tretman.

Polovina svih mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine, a tri četvrtine do sredine 20-ih godina. Većina ih ostane neprepoznata i neliječena, no upravo je rana podrška mentalnom zdravlju važna kako problemi ne bi interferirali s razvojnim potrebama djece.

Mentalno zdravlje i poremećaji determinirani su višestrukim i međusobno povezanim biološkim, psihološkim i socijalnim faktorima.

Postoje razna pogrešna vjerovanja poput toga da su mentalni poremećaji neizlječivi, znak slabosti, da su osobe s mentalnim poremećajima neinteligentne i opasne. Stigma i nerazumijevanje mentalnih poremećaja je raširena, a dovode do veće vjerojatnosti da osoba neće potražiti potrebnu pomoć.

 

Izvori:

World Health Organization. (2004). Promoting mental health: Concepts, emerging evidence, practice: Summary report.

http://zgpd.hr/2018/10/09/mentalno-zdravlje/

https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/reagirati-navrijeme-zdravstvena-pismenost-odraslih-u-podrucju-mentalnog-zdravlja-djece-i-mladih/

https://www.mentalhealth.org.uk/publications/how-to-mental-health

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/06/Mentalno-LETAK.pdf