Povijest škole

X. gimnazija u Klaićevoj 7 osnovana je, prirodnim slijedom usavršavanja, dogradnje i razvoja strukovnog obrazovanja, koje je institucionalizirano i utemeljeno osnutkom obrtne škole u Zagrebu 1882. godine. To je prva strukovna škola u Zagrebu, Republici Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Izvorište je svih strukovnih škola u Hrvatskoj i jednog broja gimnazija u Zagrebu. Po uzoru na nju i njene sljednice, osnivane su strukovne škole i strukovno obrazovanje u cijeloj Hrvatskoj.

Zanimljivo je pratiti razvojno stablo školstva čije je izvorište prva obrtna škola u Zagrebu. Ono nas vodi od obrtničkih i šegrtskih preko industrijskih i tehničkih škola s više različitih, često i nesrodnih, programa do tehničkih škola i gimnazija s najsuvremenijim programima. Ono prati, potiče znanstveno-tehnološki, socijalni i ukupni društveni razvoj. U dinamičnim promjenama sustava srednjeg školstva, škole su se osnivale, spajale, ukidale i ponovno osnivale.

X. gimnazija prvi je put osnovana 1961. godine u Zagrebu u Medulićevoj 33. Neposredne veze između prve X. gimnazije i današnje X. gimnazije nema, osim u nazivu i kvaliteti rada. Uvođenjem usmjerenog obrazovanja i osnivanjem obrazovnih centara, ukinute su gimnazije, tehničke i druge srednje škole i napravljen je potpuno drukčiji programski i teritorijalni ustroj srednjeg školstva. Tako je u Medulićevoj 33 ukinuta X. gimnazija, a osnovan je Ekonomski obrazovni centar, koji je nastavio obrazovati i učenike iz Ekonomske škole u Klaićevoj 7.

Zakonom o srednjem školstvu u lipnju 1991. godine ukinuto je usmjereno obrazovanje i povratkom na tradicionalno srednje školstvo, 1991. godine ponovno se osnivaju gimnazije, tehničke i obrtničke škole. X. gimnazija nastavlja se na obrazovni program prirodoslovno-matematičkog tehničara, po kojem programu su se upisivali i školovali učenici u Obrazovnom centru „Nikola Tesla“ od školske godine 1985./1986.

X. gimnazija jedna je od mnogih zagrebačkih srednjih škola, i strukovnih i gimnazija, koje svoje izvorište imaju u školama koje u proteklih 60 godina kontinuirano obrazuju srednjoškolce u centru Zagreba u Klaićevoj 7. Dug je popis srednjih škola koje danas postoje i rade u Zagrebu, a koje su osnovane slijedom nekadašnjih škola u zgradi u Klaićevoj 7: graditeljske škole, strojarske, elektrotehničke, arhitektonske, kemijske, ekonomske i druge. Nemoguće je ovdje navoditi točne nazive nekadašnjih srednjih škola, postojećih srednjih škola, sve promjene naziva i adresa tih škola tijekom protekloga povijesnog razdoblja, vezano uz razvoj, transformacije i reforme srednjeg školstva. To zaslužuje posebno elaboriranje, posebno poglavlje, posebnu knjigu. Dovoljno je navesti da je srednjoškolska zgrada u Klaićevoj 7 u Zagrebu izvorište i rasadnik zagrebačkih srednjih škola i srednjeg školstva. Ona je sinonim zagrebačkoga srednjeg školstva!

Od osnivanja 1991. godine do danas X. gimnazija Ivan Supek jedna je od najvećih gimnazija u Republici Hrvatskoj.

Od Ministra kulture i prosvjete 1993. godine Gimnazija dobiva Rješenje za izvođenje nastave po planu i programu prirodoslovno-matematičke gimnazije i opće gimnazije. Unutar svakog programa u jednome razrednom odjelu, u svakom godištu, nastava se u dijelu predmeta izvodi na engleskom jeziku, sukladno Rješenju Ministarstva prosvjete i športa Klasa: 602-03/92-01-498, Ur.Br.: 532-02-6/3-92-01 od 21. listopada 1992. godine i Rješenju UP/I-602-03/07-05/00086, Ur.br.: 533-09-07-0002 od 1. lipnja 2007.

Proteklih petnaestak godina škola je upisivala po deset, jedanaest pa i dvanaest razreda po godištu tako da je ukupni broj razrednih odjela varirao od 40 do 43, a broj učenika je dosezao i 1300.
Nastava se odvija u dvije smjene, od 8 do 14 sati i od 14 do 20 sati unutar koji se tjedno izmjenjuju dva turnusa. U turnusu je najmanje 20 razrednih odjela. Nastava se odvija u 21 matičnoj, klasičnoj učionici i ukupno 12 specijaliziranih učionica: tri za Informatiku, dvije za strane jezike i po jedna za Fiziku, Kemiju, Biologiju, Povijest, Geografiju, Likovnu i Glazbenu umjetnost. Specijaliziranim učionicama razredni odjeli i nastavnici koriste se po posebnom rasporedu. Uz specijalizirane učionice, predmetna stručna vijeća imaju i kabinete za nastavnike, za pripremu nastave i izvannastavni rad. Naša kinodvorana (sačuvali smo njezin tradicionalan izgled i naziv) služi za multimedijalnu nastavu, predavanja i stručne skupove te za sjednice Nastavničkog vijeća i različite proslave i svečanosti.

Iz svega navedenog može se zaključiti kako vođenje ovako velike škole ne bi bilo moguće bez cjelodnevnog stručnog i požrtvovnog rada svih službi i zaposlenika.