{"id":4631,"date":"2019-05-17T11:04:55","date_gmt":"2019-05-17T10:04:55","guid":{"rendered":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/?page_id=4631"},"modified":"2019-05-17T11:28:06","modified_gmt":"2019-05-17T10:28:06","slug":"sto-je-mentalno-zdravlje","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/?page_id=4631","title":{"rendered":"\u0160to je mentalno zdravlje?"},"content":{"rendered":"<p>Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, mo\u017ee se nositi s normalnim \u017eivotnim stresom, mo\u017ee raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001). Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije &#8220;Zdravlje predstavlja kompletno fizi\u010dko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemo\u0107i.\u201c<\/p>\n<p><em>Dobro mentalno zdravlje ne zna\u010di odsustvo neugodnih emocija poput ljutnje, tuge i sli\u010dno, budu\u0107i da se svi ponekad susre\u0107emo s raznim te\u0161ko\u0107ama i stresorima, nego nam ono omogu\u0107uje da se uspje\u0161no nosimo s tim emocijama koriste\u0107i svoje resurse.&nbsp; &nbsp;<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Pozitivno mentalno zdravlje uklju\u010duje:<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>dobar osje\u0107aj o sebi samome, osje\u0107aj osobne vrijednosti i samopo\u0161tovanje<\/li>\n<li>svijest o svojim osje\u0107ajima i prihva\u0107anje osje\u0107aja<\/li>\n<li>sposobnost da se mijenjamo, prilago\u0111avamo i nosimo s te\u0161ko\u0107ama i stresom<\/li>\n<li>bavljenje produktivnim aktivnostima, koje nam poma\u017eu da se razvijamo i rastemo<\/li>\n<li>sposobnost stvaranja i odr\u017eavanja prijateljstava i dobrih me\u0111uljudskih odnosa<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>&nbsp;<\/strong><\/p>\n<p><strong>Te\u0161ko\u0107e mentalnog zdravlja<\/strong><\/p>\n<p><strong>Pojam te\u0161ko\u0107e u podru\u010dju mentalnog zdravlja pokriva tri kategorije:<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>privremenu reakciju na bolan doga\u0111aj, stres ili vanjski pritisak<\/li>\n<li>dugoro\u010dno psihi\u010dko stanje koje ima zna\u010dajan utjecaj na funkcioniranje pojedinca<\/li>\n<li>simptomi zlouporabe alkohola, droge ili manjka sna<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Promjene koje se mogu zamijetiti kod osobe s te\u0161ko\u0107ama u podru\u010dju mentalnog zdravlja<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Promjene pona\u0161anja<\/strong> \u2013 promjene od uobi\u010dajenog na\u010dina funkcioniranja kao \u0161to je povla\u010denje iz dru\u0161tvenog kontakta, promjene u navikama spavanja, nepoha\u0111anje nastave, nepridr\u017eavanje rokova, promjene u navikama hranjenja, pove\u0107ano kori\u0161tenje duhana, alkohola ili droga, kaoti\u010dna i nepredvidiva pona\u0161anja.<\/p>\n<p><strong>Promjene u izgledu<\/strong> \u2013 promjena te\u017eine, blijed, umoran ili zabrinut izgled, dojam da osoba ne brine o sebi, izgleda zapu\u0161teno, neuredno ili zanemareno.<\/p>\n<p><strong>Emocionalne promjene<\/strong> \u2013 promjene raspolo\u017eenja, suze ili razdra\u017eljivost, preosjetljivost, razdoblja ushi\u0107enja, osje\u0107aji o\u010daja i beznadnosti.<\/p>\n<p><strong>Kognitivne promjene<\/strong> \u2013 kontinuirano negativno razmi\u0161ljanje, pote\u0161ko\u0107e s usredoto\u010deno\u0161\u0107u, te\u0161ko pra\u0107enje razgovora, neuredno razmi\u0161ljanje, deluzije ili halucinacije, gubitak stvarnosti, misli o samoozlje\u0111ivanju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kod djece i mladi, isto kao i kod odraslih, prisutne su te\u0161ko\u0107e mentalnog zdravlja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 1 od 5 djece i adolescenata u svijetu ima mentalni poreme\u0107aj ili problem i od njih tek 1 od 5 dobije odgovaraju\u0107u pomo\u0107.<\/p>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107e prisutni problemi mentalnog zdravlja u djece i mladih su depresija, anksioznost te zloupotreba sredstava ovisnosti.<\/p>\n<p>Prvi znakovi te\u0161ko\u0107a i problema mentalnog zdravlja \u010desto se javljaju u ranijoj dobi te imaju zna\u010dajan utjecaj na kvalitetu \u017eivota u mla\u0111oj i odrasloj dobi, ako ne dobiju odgovaraju\u0107i tretman.<\/p>\n<p>Polovina svih mentalnih poreme\u0107aja po\u010dinje prije 14. godine, a tri \u010detvrtine do sredine 20-ih godina. Ve\u0107ina ih ostane neprepoznata i nelije\u010dena, no upravo je rana podr\u0161ka mentalnom zdravlju va\u017ena kako problemi ne bi interferirali s razvojnim potrebama djece.<\/p>\n<p>Mentalno zdravlje i poreme\u0107aji determinirani su vi\u0161estrukim i me\u0111usobno povezanim biolo\u0161kim, psiholo\u0161kim i socijalnim faktorima.<\/p>\n<p>Postoje razna pogre\u0161na vjerovanja poput toga da su mentalni poreme\u0107aji neizlje\u010divi, znak slabosti, da su osobe s mentalnim poreme\u0107ajima neinteligentne i opasne. Stigma i nerazumijevanje mentalnih poreme\u0107aja je ra\u0161irena, a dovode do ve\u0107e vjerojatnosti da osoba ne\u0107e potra\u017eiti potrebnu pomo\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Izvori:<\/strong><\/p>\n<p>World Health Organization. (2004). Promoting mental health: Concepts, emerging evidence, practice: Summary report.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/zgpd.hr\/2018\/10\/09\/mentalno-zdravlje\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">http:\/\/zgpd.hr\/2018\/10\/09\/mentalno-zdravlje\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.hzjz.hr\/sluzba-promicanje-zdravlja\/reagirati-navrijeme-zdravstvena-pismenost-odraslih-u-podrucju-mentalnog-zdravlja-djece-i-mladih\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.hzjz.hr\/sluzba-promicanje-zdravlja\/reagirati-navrijeme-zdravstvena-pismenost-odraslih-u-podrucju-mentalnog-zdravlja-djece-i-mladih\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mentalhealth.org.uk\/publications\/how-to-mental-health\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mentalhealth.org.uk\/publications\/how-to-mental-health<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.hzjz.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Mentalno-LETAK.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.hzjz.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Mentalno-LETAK.pdf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, mo\u017ee se nositi s normalnim \u017eivotnim stresom, mo\u017ee raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001). Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije &#8220;Zdravlje predstavlja kompletno fizi\u010dko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/4631"}],"collection":[{"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4631"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/4631\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4631"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}