![\"\"](\"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Ivan-Supek.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Ivan Supek biografija<\/strong> Ivan Supek ro\u0111en je u Zagrebu 1915. godine u obrtni\u010dkoj obitelji. U gimnazijskim je danima pokazivao zanimanje za prirodne znanosti, ali i za filozofiju i pjesni\u0161tvo.<\/p>\n Nakon mature 1934. godine upisuje studij matematike, fizike i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te nastavlja studij u Be\u010du, Parizu, Zurichu i Leipzigu. Tijekom studija Supek je upoznao mnoge slavne fizi\u010dare poput nobelovaca Maxa Plancka, Nielsa Bohra, Petera Debyea i Louisa De Broglija. Godine 1940. doktorira fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom njema\u010dkog nobelovca, fizi\u010dara Wernera Heiseberga, tvorca kvantne mehanike i relacija neodre\u0111enosti, s kojim nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja do 1943. godine. Kasnije se bavio istra\u017eivanjem teorije metala na niskim temperaturama te je poznat po otkri\u0107u diferencijalne jednad\u017ebe za elektri\u010dnu vodljivost materijala na tim temperaturama .<\/p>\n Kao antifa\u0161ist, Supek je u Njema\u010dkoj 1941. godine uhi\u0107en od Gestapa. Proveo je u zatvoru nekoliko mjeseci, ali ga spa\u0161ava Heisenberg pod izlikom da mu treba asistent bez kojega ne mo\u017ee provoditi daljnja istra\u017eivanja. Na poticaj svoga prijatelja Bogdana Ogrizovi\u0107a, pridru\u017euje se partizanskom pokretu. Od 1943. djeluje na oslobo\u0111enom teritoriju u Prosvjetnom odjelu ZAVNOH-a. U Topuskom 1944., na Kongresu kulturnih radnika, odr\u017eao je zapa\u017een govor o znanosti, na kojem je i uputio prvi javni apel protiv uporabe nuklearnog oru\u017eja. Nakon toga prekida s Partijom.<\/p>\n Profesor teorijske fizike na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu postaje 1946.<\/p>\n Godine 1950. utemeljio je Institut \u2018\u2019Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107\u2019\u2019 i postaje njegovim prvim ravnateljem. Godine 1958. isklju\u010den je iz Instituta zbog protivljenja planovima izrade nuklearne bombe jugoslavenske Federalne komisije za nuklearnu energiju kojoj je na \u010delu bio Aleksandar Rankovi\u0107. Ogor\u010den, prestaje se aktivno baviti znano\u0161\u0107u posvetiv\u0161i se filozofiji i knji\u017eevnosti.<\/p>\n Stalnim \u010dlanom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti postaje 1960. godine. Iste godine osnovao je Institut za filozofiju znanosti i mira kao odjel HAZU (tada JAZU). Institut je bio sjedi\u0161te jugoslavenske konferencije Svjetske organizacije protiv nuklearnog naoru\u017eanja Pugwash, me\u0111u \u010dijim je osniva\u010dima i \u010dlan Stalnog komiteta. Tako\u0111er je bio suosniva\u010d i predsjednik organizacije Svijet bez bombe.<\/p>\n Godine 1966. pokre\u0107e tromjese\u010dnik Encyclopaedia Moderna. To je prvi \u010dasopis u Jugoslaviji koji zastupa politi\u010dki pluralizam pa ima u Savjetu \u010dlanove od profesora teologije do partijskih funkcionara.<\/p>\n Rektorom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu postao je 1969. godine te je 1970. inicirao osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku (IUC).<\/p>\n Za Hrvatskog prolje\u0107a, kao njegov aktivan sudionik i rektor Sveu\u010dili\u0161ta koji je podr\u017eao politi\u010dke zahtjeve svojih studenata, na popisu je nepo\u017eeljnih javnih li\u010dnosti. Nije prihvatio zaklju\u010dke CK SKJ te je nakon sjednice u Kara\u0111or\u0111evu prisilno isklju\u010den iz javnog \u017eivota. Do odlaska u mirovinu predavao je na Sveu\u010dili\u0161tu, a osamnaest godina nije mogao istupati u javnosti.<\/p>\n Godine 1976. potpisuje Dubrovnik-Philadelphia deklaraciju u dru\u0161tvu Linusa Paulinga i Philipa Noel-Bakera te Roberta Pecceija.<\/p>\n Bio je predsjednik HAZU u dva navrata (od 1991. do 1997.). Odr\u017eao je predavanja na mnogim zna\u010dajnim svjetskim sveu\u010dili\u0161tima. Posljednjih je godina bio strastven kriti\u010dar fundamentalnog kapitalizma i dosljedan zagovornik teze o socijalnoj jednakosti.<\/p>\n Hrvatska je 2007. ostala bez istinskog nacionalnog velikana, dobroga i za\u0161titni\u010dkoga duha svih nas, deklariranoga pacifista, neumornog borca za pravdu i jednog od najve\u0107ih moralnih autoriteta svih vremena.<\/p>\n Supekovo je znanstveno, umjetni\u010dko i prosvjetiteljsko naslije\u0111e toliko opse\u017eno da \u0107e se bez ikakve sumnje mnogi nadolaze\u0107i nara\u0161taji vra\u0107ati ovom iznimnom umu.<\/p>\n Knji\u017eevnost<\/strong><\/p>\n Supek je autor brojnih romana i drama s filozofskim, politi\u010dkim i znanstveno-fantasti\u010dnim temama. Njegov roman \u2018\u2019Proces stolje\u0107a\u2019\u2019 pri\u010da je o procesu protiv poznatog ameri\u010dkog fizi\u010dara Roberta Oppenheimera, voditelja projekta Manhattan koji je doveo do stvaranja atomske bombe. Me\u0111u njegovih deset romana posebno se jo\u0161 isti\u010du romani \u2018\u2019Heretik\u2019\u2019 (Markantun de Dominis) i \u2018\u2019Otkri\u0107e u izgublje nom vremenu\u2019\u2019.<\/p>\n Knjige i priru\u010dnici<\/strong><\/p>\n Od njegovih brojnih znanstvenih i filozofskih djela te mirotvornih rasprava valja izdvojiti naslove: \u2018\u2019Teorijska fizika i struktura materije\u2019\u2019, \u2018\u2019Filozofija, znanost, humanizam\u2019\u2019, \u2018\u2019Povijest fizike\u2019\u2019, \u2018\u2019Krivovjernik na ljevici\u2019\u2019, \u2018\u2019Znanost i etika\u2019\u2019, \u2018\u2019Heisenbergov obrat u shva\u0107anju svijeta\u2019\u2019, \u2018\u2019Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107: vizionar u prijelomima filozofije, znanosti i dru\u0161tva\u2019\u2019, \u2018\u2019Religija i filozofija\u2019\u2019, \u2018\u2019Refleksije o znanosti i politici\u2019\u2019, \u2018\u2019Haa\u0161ki protokoli\u2019\u2019 i \u2018\u2019Tragom duha kroz divljinu\u2019\u2019 (2006.).<\/p>\n <\/p>\n \u201cMoralna du\u017enost ne mo\u017ee se nikome nametnuti, nego mora biti dio njegove ljudskosti.<\/em> 14. rujna 2002. Vjesnik<\/p>\n <\/p>\n \u201cPred naukom se otvaraju veli\u010danstveni vidici napretka. Fizi\u010dari danas otkrivaju u<\/em> 1944. \u2014Kongres kulturnih radnika u Topuskom, proro\u010dansko upozorenje \u010detrnaest Ivan Supek biografija (Zagreb, 8. travnja 1915. \u2013 Zagreb, 5. o\u017eujka 2007.), hrvatski fizi\u010dar, filozof, pisac, borac za mir i humanist. Ivan Supek ro\u0111en je u Zagrebu 1915. godine u obrtni\u010dkoj obitelji. U gimnazijskim je danima pokazivao zanimanje za prirodne znanosti, ali i za filozofiju i pjesni\u0161tvo. Nakon mature 1934. godine upisuje studij matematike, fizike […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/3004"}],"collection":[{"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3004"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/3004\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deseta-gimnazija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n(Zagreb, 8. travnja 1915. \u2013 Zagreb, 5. o\u017eujka 2007.), hrvatski fizi\u010dar, filozof, pisac, borac za mir i humanist.<\/p>\n
\nDobar \u010dovjek ne\u0107e biti sretan ako njegov susjed, pa i vrlo dalek, \u017eivi u bijedi<\/em>
\ni trpi zbog nepravde. Dobrota spa\u0161ava iz ograni\u010denosti i osamljenosti ljudske<\/em>
\negzistencije. Su\u0107utjeti s drugima zna\u010di prije\u0107i osobnu samo\u0107u i transcendirati u<\/em>
\ncjelinu svega \u017eivota i svemira. \u201c<\/em><\/p>\n
\ndubinama atoma neizmjerne izvore energije. Njihova primjena dat \u0107e \u010dovje\u010danstvu<\/em>
\ngoleme tehni\u010dke snage. Te divovske snage mogu biti upotrebljene na najve\u0107u sre\u0107u<\/em>
\ni blagostanje, ali u dru\u0161tvu rastrovanom ratnim suprotnostima mogu dovesti do<\/em>
\npotpunog uni\u0161tenja ljudi. Iz te strahovite opasnosti ima samo jedan izlaz, a taj je<\/em>
\nstvaranje bratske zajednice svih slobodnih ljudi.\u201d<\/em><\/p>\n
\nmjeseci prije pada prve atomske bombe<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"